USPJEŠNO PREDSTAVLJANJE PISACA IZ DIJASPORE

 

Ševko Kadrić

 

XXI sajam knjige u Sarajevu je završen, pisci iz dijaspore se vratili «svojim» novim utočištima, med i čemer domaje ponijeli sa sobom, njihove knjige ostale sa svojm čitaocima. Bilo je ovo peto okupljanje pisaca iz dijaspore na sajmu knjige, dakle jubilarno i treba ga propratiti riječju, a čim bi drugo?

 

 

Predstavljanje romana Zulmira Bečevića, Ševko Kadrić, Zulmir Bečević, Šimo Ešić

 

Izražavajući protest protiv odnosa prema pisanoj riječi i ukupne dijaspore, pisci su među prvima počeli da vrište tražeći da dobiju šansu da kažu da su i oni dio Bonse i ako od nje silom otrgnuti. Na pokon su se «sami» pozvali u Sarajevo prije pet godina dok to nisu iz Ministarstva za raseljena lica i izbjeglice i prepoznali kao di svoje priče. Desetine pisaca je prodefilovalo kroz sajam i okupljanje na njemu do sada, ovaj kao da je bio najuspješniji. Na njemu su se sreli: Aleksandar Hemon, Jasna Šamić, Hadina Sijerčić, Ismet Bekrić, Goran Sarić, Fariz Softić, Antonije Žalica, Zulmir Bečević, Bisera Boškailo, Denis Dželić, Enes Topalović, Midhat Ajanović, Uzeir Bukvić, Predrad Finci, Idriz Saltagić, Edhem Trako, Igor Divković...

 

 

Sa promocije romana "Luter i Orlović", u publici ministar Safet Halilović, akademik Sulejman Redžić i akademik Ljubo Berberović

 

Ponajviše pažnje javnosti su privukla dvojica mladih pisaca koja su se po svijetu slavom okitila, Aleksandar Hemon u Americi i Zulmir Bečević iz Švedske. Hemon će istaći da se Sarajevu vraća kao fenomenu u kom se rađaju i izrastaju talenti, Zulmir Bečević se sjajno snalazio i pred bosanskim kamerama kao što to radi pred švedskim.  "Ovo je bosanska bajka u kojoj sam jedan od junaka", reći će okupljenim novinarima. "Ovaj dragulj pisane riječi je tim veći što je priv roman u BiH književnosti koji iz prizme prognanog djeteta gleda na taj dio naše prognaničke priče" istaći će izdavač Šimo Ešić, govreći o romanu. Da ne ostanemo dužni informaciju da je na sajmu promoviran Zulmirom roman «Putovanje započeto od kraja» ovog puta na bosanskom jeziku u prevodu malenkosti potpisanog a u izdanju «Bosanske riječi».

 

        

 

    Enes Topalović, Goran Sarić, Denis Dželić...

 

Najposjećeniji, najosmišljeniji štand na sajmu je svakako bio štand BiH dijapore na kom je snimljeno na desetine intervijua,  razgovora, poruka publici i javnosti. Po tom dijelu pisci bi trebali biti prezadovoljni. Ono što je dio čemerna iskustva jeste prećutkivanja činjenice da postoji književna BiH dijapora. Naime na manifestaciji dodjele priznanja piscima, izdavačima i djelima, pisci i književnost dijaspore nisu ni spomenuti, oni domaći su sve izdjelili između sebe.

Svakako da smo to i primjetili u medijima, tamo gdje su nas pitali i dali nam šansu.

Ministar dr. Safet Halilovic, u posjeti standu BiH dijaspore

 Okupljanje oko knjige i slavitelja maternjeg jezika je za svaki narod sudbinsko pitanje, posebno kad je taj narod jedan od najraseljenijih naroda na planeti kakvi su Bosanci. Potresna je priča dvojice koji su u Tursku iz Šehovića poslije poznatog genocida protjerani  prije šezdesetak godina. Kažu da ih u nekakvoj mahali ima oko 600 porodica, još njih trojica mogu popiti kahvu i pošpričati na maternjem jeziku. To je svakako zlokobna sudbina i ovih koji su danas po svijetu razasuti ne budemo li se oko jezika i knjige okupljali. Jevreji su primjer koji ovaj put vrijedi spomenuti i poslije 2000 godina prebivanja po svijetu oni su se kući vratili. Tajna je svakako u jeziku, slavili su ga svaki dan, svom Bogu se molili na svom jeziku.

Sa jednog od predstavljanja na glavnoj tribini

Dio priče o simboličnom priznanju je to da je sajam praktično zatvoren sa promocijom dvije knjige pisaca iz Švedske, naime knjigama Midhata Ajanovića "Karikatura i pokret" - filmoloska studija te romanom, «Luter i orlović» moje malenkosti predstavljanje na sajmu knjiga u Sarajevu 2009. godine je završeno.


Kommentarer

Kommentera inlägget här:

Namn:
Kom ihåg mig?

E-postadress: (publiceras ej)

URL/Bloggadress:

Kommentar:

Trackback
RSS 2.0