sevko

ŠTA JE NAMA SAJAM KNJIGE U SARAJEVU

Ševko Kadrić, 9 maj 2010.

 

XXII Sajam knjige je i ove godine okupio BiH pisce iz dijaspore, dajući im šansu da predstave svoja djela i kažu da postoje. Organizator šestog po redu okupljanja i dalje je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH a pokrovitelj ministar Safet Halilović lično. Hvala ministarstvu i personalu koji nam je omogućio da se sretnemo sa publikom, medijima, ali i jedan sa drugim, to jeste događaj i priča u kojoj se duhovno oplođujemo a knjigama trajemo.

Trenutak posjete ministra Halilovića i njegovih saradnika piscima na štandu.

 

Treba istaći da je ovaj, za nas šesti sajam okupljanja, bio po mnogo čemu specifičan, pokazao je da je moguće da okupljanje pisane riječi i pisaca u dijaspori može uspješno funkcionisati i mimo sajma. Šestoro pisaca (BiH dijapore ću naglašavati dok za to postoji potreba, a postoji) je na međunarodnom planu postiglo zapažene književne uspjehe: Bekim Sejranović je dobio nagradu „Meša Selimović“, Bisera Boškailo nagradu „Dereta“, roman Saše Stanišića je preveden na 30 jezika, Mirko Kovač je dobio Njegoševu nagradu, Enes Topalović ušao u najuži izbor BIGZ-ove, Zulmir Bečević nominovan za August pris, Aleksandar Hemon ulazi u red najprevođenijih...

Ono što se desilo između dva posljednja sajma, jeste i knjiga, „Ko je ko u BiH dijaspori – pisci“. Napokon smo dobili katalog pisaca i njihovih dijela, potvrdu da postoje, šta rade, o čemu i kako pišu. Knjiga se svakako može dopunjavati, ažurirati, tehnički poboljšavati, praktično bolje upotrijebiti, ali za nas je ona pored imenika, potvrda brige za pisca i njegovo djelo, osnova da se ide dalje.

O tom „dalje“ ću na kraju.

 

Evo kratkog osvrta na dešavanja na samom Sajmu, ono što se moglo, zabilježiti.

Nije vijest da je na štandu (u blizini glavne tribine) izloženo na stotine knjiga, koje su poslate ili donešene da se izlože, da su pisci bili u komunikaciji sa publikom, i između sebe, cijelo trajanje sajma, da je ovo jedan od najposjećenijih, najosmišljenijih štandova na Sajmu knjige u Sarajevu.

 

Fadila Nura Haver, Bisera Boškailo i Safeta Obhođaš, među knjigama

Međutim jeste vijest da je Hadina Sijerčić, Tahirović, sa svojim prvim „Bosansko – romskim riječnikom“ otvorila početak prezentacija BiH pisaca iz dijaspore na Sajmu. Posjećenost, prisustvo medija, nećemo naglašavati, to je individualno i zavisi od mnogo čega (vremena, samih medija, umješnosti u animaciji, podosta sreće i sl... ali jednoglasno je zadovoljstvo pisaca da je i taj dio priče popunjen na zadovoljstvo publike i nas samih. Istina postoje prezentacije ove vrste i na štandu ali i samim medijskim kućama. Međutim prezentacije su takođe dosta individualne, uz moderatora, pisac osmišljava predstavljanje svoje knjige, glumci, eventualno muzika i drugi efekti, promotori i sl. To je umjeće predstavljanja, mi (Šimo Ešić i ja „uskačemo“ po potrebi).

 

 

Hadina sa svojim knjigama

Osman Arnautović, pisac i prevodilac iz Belgije je po prvi put došao na naše okupljanje i kao što je bilo red dobio šansu među prvima da predstavi svoje romane i prevedena djela, što je on vrlo uspješno i uradio.

Arnautović sa ministrom

Ševko Kadrić, Švedska, (ovdje ću svoje ime spomenuti u prepoznatljivoj formi trećeg lica za virtualne medije), sam publici predstavio nova izdanja IK „Hamlet forlag“, zbirku pripovjetki „Galeb i druge priče“, objavljivanih u zadnjih 5 godina po raznim švedskim i bosanskim novinama i časopisima, (Ista knjiga je štampana i u švedskoj verziji ”Måsen och andra noveller“).

Promoviran je i novi roman „Pelin i makovi“ te novo, dopunjeno izdanje knjige „Bogumili kao inspiracija“ u englesko – bosanskoj verziji sa 60 fotografija stećaka i stotinjak epitafa. O knjigama i autoru je govorila Fadila Nura Haver.

 

Veselin Gatalo, Fadila Nura Haver i Kadrić

Bosanska riječ iz Tuzle, je predstavila nove knjige iz biblioteke „Mali princ“, o 10 novih knjiga su govorili Šimo Ešić i Meša Đedović.

Ante Dolić, Njemačka, je predstavio svoj roman „Guantanamo“. O romanu su govorili Zejćir Hasić i Šimo Ešić.

Šimo Ešić, je predstavio svoju novu knjigu za djecu „Kako se crta sunce“. Po običaju bila je ovo jedna od najposjećenijih prezentacija, uz prisustvo Šimine publike, učenika iz osnovnih škola.

Goran Sarić je predstavio knjigu „Zapisi o Holandiji“, ali i novi prevod, roman TIRZA, Arnona Grunberga.

Branko Tošević, Austrija, je predstavio knjige i istraživačke projekte na njemačkom i ruskom jeziku kojima se bavi u 8 naslova. Teme su jezik u svojoj složenosti i podudarnosti.

Udruženje „Lastavica“ iz Češke je prezentirala projekat iza kog stoji veliki rad, znanje i umjeće za svaku pohvalu. U pitanju je šest svezaka, izabranih dijela Ive Andrića. O značaju prevoda je govorio Dragiša Đogović.

Skenderova trajanja, Vera Crvenčanin, poseban kuriozitet cjelokupnog okupljanja oko knjige u Sarajevu, bio je Omaž Skenderu Kulenoviću. Obilježavajući 100 godina rođenja velikana bosanske književnosti, Bosanska riječ je objavila „Skenderova trajanja“, piščeve supruge. Vera Crvenčanin, Mirsad Bećirbašić, Gradimir Gojer, Ibro Spahić i Šimo Ešić su govorili ovim povodom, čineći događaj upamtljivim.

 

Skenderova trajanja, omaž Skenderu Kulenoviću

Goran Simić, Kanada, je predstavio izabrane pjesme pod zavodljivim naslovom „Sretni dani u ludnici“. Knjigu je predstavio Stevan Tontić.

Igor Divković, Hrvatska, je predstavio knjigu ĐE SI @ BA.BiH. Knjiga aktuelna i provokativna naslova.

Preporod, Zagreb, je zajednica i prostor sa velikom književnom i izdavačkom produkcijom što traži posebnu prezentaciju, pored one što oni već na tom prostoru čine. Predstavljene su nove knjige Seada Begovića i Enesa Kiševića ali i izdanja časopisa „Behar“, „Preporodov Jurnal“ i „Jasmin“.

Safeta Osmičić, Holandija, predstavila je svoj prvljenac roman „Melek Rabija“. Safet Sijerić i Mirsad Bećirbašić su, puni hvale, govorili o romanu i junakinji koja je simbol istreajnosti i trpnje. Sa ohrabrenjem pozdravljeno je novo ime među bosanskim romanopiscima.

 

Pisac sa svojim promotorima i prvom knjigom

 

Preporod, Dubrovinik , je predstavio vrlo interesantno štivo o učešću Bosanaca u odbrani Dubrovnika „Bitka za Dubrovnik 91 – 95“, potresno i uvjerljivo svjedočenje iz prve ruke, sa prve linije odbrane, o onom dijelu (h)istorije koju je zvanična politika Zagreba, na žalost, dugo prećutkivala ili prikrivala.

Bekim Sejranović, Norveška, je predstavio svoj novi roman, „Ljepši kraj“. Pisac koji nas je prijatno iznenadio svojim prvljencem prošle godine „Nigdje, niotkuda“, stavljen je na muke, sam je postavio visok kriterij svom pisanju a kod publike velika očekivanja.

Ismet Bekrić, Slovenija, predstavio je 12 naslova iz edicije Banjalučkih žubora, časopisa koji okuplja Banjalučane po svijetu razasute. Ismet i Banjalučki žubori to svojim trajanjem očito sjajno rade.

Denis Dželić, Danska, ovaj put se predstavio novim romanom „Bajka za Unu“. Izdavač i promotor mu je bio Ibrahim Osmanbašić.

Safeta Obhođaš, Njemačka, prezentirala je svoju knjigu na CD-u „Lanci se ne raskidaju sami od sebe“. Ova plodna, istrajna i hrabra spisateljica, imala je šansu da govori o svom književnom radu po bibliotekama, školama ali i na TV-u. Boravak u Sarajevu je iskoristila na najbolji način da se sretne sa svojom publikom i na sajamu knjige ali i mimo njega.

Bisera Boškailo, Njemačka, Novi Pazar, je spisateljica koja bi mogla dobiti nagradu za najbolji scenario svoje prezentacije na sajmu. Na pozornicu je izašla sama okružena praznim stolicama, konfrontirajući se birokratiji koja sputava pisca i knjigu da umjetnički dišu. Svojom pričom je dobijala solidarnost kolega pisaca, koji su jedan za drugim popunjavali one prazne stolice stajući uz nju, sve dok posljednja nije popunjena. Ešić, Sijerić, Kadrić su okružili riječitu kolegicu, čuvajući pisca i njegov umjetnički rad.

 

Ešić sa svoom publikom

 

Umjesto zaključka

Ovoj kratkoj prezentaciji ćemo dodati nešto slika, dio pojedinačnih opisa prezentacija već ima po medijima i stranicama interneta, ali nastojaćemo ukazati i na novi nivo prezentacije, koji naprosto mora da se desi do sledećeg okupljanja pisaca u Sarajevu.

 

Nadati se da će Ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice, već danas nastaviti sa pripremama i za sledeće okupljanje pisaca na sajmu knjige ali i nalaziti druge i drugačije načine prezentacije književnog stvaralaštva, koje već decanijama vrši svoju misiju predstavljanja kulture BiH svijetu ali i kultura drugih naroda u Bosani i Hercegovini.

 

Očito, da je pisana riječ bosanskih pisaca u dijaspori došla do nivoa da traži, ozbiljnu pisanu prezentaciju u formi književnog časopisa. Pisci bi imali šansu da publiciraju svoja djela, izvode, prezentacije, kritičke osvrte ili pokreću pitanja bolje i kvalitetnije prezentacije pisane riječi i njegovatelja maternjeg jezika (bosanskog, hrvatskog, srpskog). Elaborat, možda i sugestije za tehnička i personalna riješenja u sljedećem javljanju.