sevko

Razgovor o knjizi

 

Rosengord biblioteka, autor sa Karin

 

Kad pisca, Bosnom i Balkanom imenovanog, u jednoj sedmici pozivaju na četiri mjesta da o knjizi govori, skoro da je čudo. Brisel, gdje se knjiga promovirala i više pisaca okupljalo, sam teška srca morao preskočiti, pomislih tamo ih je 14 dobrih a ja se sam pojavio na prvoj godišnjici od osnivanja Stranke dijaspore BiH u Geteborgu. Lijepo, da ljepše ne može biti. Sloj priče, sloj muzike pa opet... Hvala Edine, Smaile... hvala SDBiH.

 

Rosengord biblioteka u Helsingborgu me, nekoliko dana kasnije ugostila. Planirali da govorim o mom životu, knjigama i neuspjeloj integraciji. Kako smo se dogovorili tako i bilo. Hvala Karin, hvala publici na pokazanom interesovanju za teme i dileme koricama mojih knjiga i života uokvirenih.

 

Sutra dan, rano, krenem za Vasteros, svake godine u ovo doba idem da se družimo i o novoj knjizi govorimo. Voz skup, da skuplji ne može biti, na stanici me čeka Aida Zaćiragić, Nizama i Hajrudin Čaušević. Penjemo se na neboder liftom nad grad nadnešenim. Pogled, razgovor i salata uz vino crno za pamćenje.

Oko knjige se u klubu okupljamo, Nizama Čaušević govori o svojim romanima, Hajrudin Čaušević o profesoru Fahri Baščeliji a ja o romanu „Pelin i makovi“. Kako je divno razgovarati sa publikom koja pisca i knjige mu poznaje, tu se lahko govor pretvara u razgovor, pisac iz knjige načas u salu izlazi. Hvala, puno hvala domaćinu i piscima po priči sapatnicima.

 

Hajrudin, Nizama, Ševko

Prateći nove junake u mojim romanima, ovih dana će F. Tufek za Bosansku poštu zabilježiti:

 

"Dževad Osmančević, predsjednik Vijeća naroda u Banjaluci, uz jutarnju kafu, poslije Susreta Bnjalučana, me zamolio da prenesem srdačne pozdrave Ševki Kadriću i čestitam za divan roman o Lazaru Drljači. Kitio mi je Osmančević puno toga uz priznanje da nije ni spavao čitajući divnu priču, čudeći se starom slikaru, radujući se piscu i knjizi.

Nekoliko dana kasnije, pijem kafu i sa pisce i prijateljem Kadrićem i prenosim mu Osmančevićevu poruku. Smije se i umjesto odgovora stavlja mi dvije knjige na sto. Koja je ta o Lazaru, pitam gledajući knjige.

-          Ni jedna, govori mi, objašnjavajući da su to dva nova romana o kojoma nismo pisali. Dade mi da pročitam i pročitah.

-          Dobro si uvezao onu dvojicu, Lutera i Hamzu Orlovića, kažem mu kasnije ponovo na kafi.

-          Uvezao ih je život i ideja izbavljenja, govori i nastavi, priču o dvojici reformatora, jednom, koji je preporodio Evropu i drugom kom to nije pošlo za rukom sa Otomanskom imperijom i islamom. „Bez sumnje najznačajnija ličnost moderne Evrope, njen izbavitelj, spasitelj „Boga, Biblije i Isusa Hrista“ je Martin Luter. Kad je Evropa u mraku srednjeg vijeka i bezvlasti crkve i pape u Rimu tražila svoje spasenje onda se pojavio mladi Martin Luter i rekao. Knjiga!!

Podigao je visoko knjigu, kao dost Milutin, na jednom od bogumilskih stećaka i rekao: „U knjizi je spas!“  (H)istorija je zabilježila i da je napisao svojih 95 teza i zakucao klinima na crkvu u Witenbergu ali i da je ponovio ono što su vijekovima ranije govorili i pisali bosanski patareni, bogumili: Bog je ljudima poslao knjigu, da je čitaju i razumiju. Prevodeći Bibliju na njemački jezik dodao je i ono da Bog nije poslao svetu knjigu ni papi ni caru ni nekom posebnom narodu već svakom čovjeku. Ostalo je (h)istorija, danas se svi evropski narodi svom Bogu mole na svom jeziku, njegujući sam jezik, čitajući i razumjevajući poruke, prvo one u svetoj knjizi zapisne kasnije u svim knjigama koje čovjek ostavlja i piše čovjeku.

Kad bi htio ukratko predstaviti „Pelin i makovi“ šta bi rekao?

Kadrić: To je roman o našoj generaciji o vremenu tehnološkog razvoja u kom se desilo više toga nego u svim generacijama ranije. Vrijeme elektrifikacije, elektromotorizacije, automobilizacije, kompjuterizacije... naše vrijeme je počelo sa 3 milijarde ljudi na ovoj planeti danas ih je duplo... svakako roman o tome priča kroz prizmu junaka, koje sam odjenuo našim strahovima, ljubavima, snovima i surovom stvarnošću."

 

P.S.

Preporuka onima koji žele imati svoje pisce u švedskim bibliotekama. Otiđite i popunite listić na koji upišete koju bi knjigu i kog pisca željeli da biblioteka nabavi, eventualno pozove u goste. Pomozite sebi ali i svom piscu.