sevko

 

Malo je pisaca u dijaspori sa kojim sam toliko i tako dugo diskutirao temu pisane riječi, temu prolaznosti života i mirisni zanos u ženske kose upleten. Ja iščitavao njegove pjesme on moje priče, romane. Kad bi mu riječ prag trebinjske suete prešla, a dešavalo se to često, onda bi o mojim knjigama znao oplesti novu priču kojoj sam se poput djeteta radovao.

 

Bio je dio priče osnivanja Društva BiH pisaca u Skandinaviji a ”Hamlet forlag”, kako smo dali ime izdavačkoj kući je kao prvu knjigu objavio upravo njegovu dvojezičnu zbirku ”Ptice na rukama”. Knjiga je karakteristična jer ga je kandidirala za najboljeg umejtnika useljenika u Danskoj 1995. godine ali mu i dopnijela to laskavo priznanje. Bo Alvberger, je sa zadovoljstvom tu knjigu preveo sa danskog jezika, meni ostalo da joj i krila u papiru damo.

 

Kad bi se zapodjenuo rat između pušača i nepušača, jedino tad bi bili na različitim stranama, sve ostale su nam na veliku i obostranu radost iste.

 

NEK TE NOSI VODA

Rijeka protice kroz moje oči
Nebo gledam rijekom tako
Brdo začarano gromovima

Ustvari
Ja
Ne
Gledam
Ja
Sanjam
Gledajući

Vješajući se o tvoj brk lavlji
U koju dublju
Dubinu da skočim
Van sebe

Ima li drugog načina

U brazdu pravo
Koju je moj otac urezao

Tako s tvog brka
U brazdu mog oca
Kao u kolijevku

Šta se zbiva na obali
Pod istim krilom ptice

Sunce prosto svijetli
Mrak svjetlosti gubi lice

Vraćam se istim putem
I pred tobom
Padam ničice