sevko

Upravo ovaj roman je, u kategoriji romana za omladinu, nominovan za najveću književnu nagradu Švedske, Augustpriset 2009.

Zulmir Bećević na sajmu knjige u Sarajevu

Š. Kadrić

Na sajmu knjiga u Geteborgu je promoviran novi roman Zulmira Bečevića, simbolična imena «Svenhameds jurnaler» ili «Dnevnik Svenhameda». Izdavač kao i ranijeh Bečevićevog romana «Putovanje započeto od kraja» je IK «Alfabeta».

Bečević, na već poznat način, upreda likove i sudbine u useljeničku priču. Ovog puta naglašava Svenhameda, njegovog oca Muhamed Muhameda i švedsku djevojčicu Mjöl. Svakako da ih u priči ima više, ali ovi su mi se urezali u sjećanje kao likovi naglašenih karaktera ali i različitih socijalnih pozicija.

Svenhamed je dijete arapskih useljenika rođeno u Švedskoj. Da bi naglasio svoje raskidanje sa prošlošću, otac ga je nazvao po Svenu, čovjeku koji im je bio socijalni radnik kod prijema u Švedsku i vjerovatno saopštio radosnu vijest da su dobili azil. Na Svenovo ime je nadodao i svoje Hamed. Tako je dijete i simbolično ponijelo teret dva svijeta, ovog novog  i onog odakle roditelji dolaze. Na tu činejnicu porijekla ime je trebalo da ga svakodnevno na desetine puta podsjeća i to je najveća simbolika sama romana.

«Rođen sam u Švedskoj ali nisam Šveđanin», napisaće kasnije Svenhamed u svom dnevniku praveći listu osnovnih principa življenja u Švedskoj, novoj i njegovoj jedinoj zemlji. «Znam švedski jezik bolje od Šveđana, ali ja nisam Švešanin», «švedski jezik je zapravo jedini jezik kojim govorim, ali ja ipak nisam Šveđanin»... U jednom od principa će čak eliminisati i Švedsku kao zemlju i region u kom se grad nalazi i naglasiti samo mjesto u kom se rodio i u kom odrasta, ono je njegov jedini dom i domovina.

Otac Muhamed Muhamed je neko ko je osjetio trnovit put do Švedske, ali i u samoj Švedskoj. On marljivo radi prodajući vođe i povrće na pijaci, ali je kući zadržao tradicionalni odnos prema djeci i porodici, nerjetko poput pravog despota, batinama pokazuje moć prema nemoćnima, supruzi i dvojici sinova. Od djece očekuje da čim prije postanu Šveđani a on i ovdje želi sačuvati tradicionalnu poziciju muškarca. Svenhamed u sebi proživljava nemoć da ostvari očevu želju i naredbu, on hoće, oni ga neće. Takav odnos na kraju kulminira konfliktom, pravom tučom koja se u romanu nudi kao dio neminovna raspleta.

Mjöl je djevojčica koja Svenhameda i njegovog drugara bezrezervno prihvata. Kasnije će oni postati njeni zaštitnici, spašavajući je iz porodičnog pakla u kom je živjela. Majka joj je bila samo dno društva, sklona alkoholu, drozi i razvratu.

Bečević je i ovaj svoj roman smjestio u milje malog švedskog grada i ispričao ga iz perspektive tinejdžera koji traži odgovore na mnoga  pitanja ali i živi svoj život, jedan i jedini.

Knjiga će biti inspirativna za tu generaciju, roditelje, ali i sve one koje se bave odgojem. Doima se vrlo doživljeno i preživljeno. Taj svijet svoje djece roditelji, posebno useljenici obično ne vide ili neće da vide. Ponekad se čini da taj dio priče ne vide ni oni u Švedskoj koji bi po prirodi posla morali da vide, već čekaju da prekršaje sankcionišu, kad je nerijetko već kasno.

Podsjetimo da je na sajmu knjig eu Sarajevu ove godine, promoviran prvi Bečevićev roman "Putovanje započeto od kraja". Izdavač je "Bosanska riječ" a knjigu sam preveo ja.