sevko

Mijenja li tehnika psiho socijalne karakteristike mlade generacije danas?

Istraživanje

 

Ševko i Jasna Kadrić

Värnamo mart - juni 2008.

 

 

 

 

Uvodne napomene

 

Između dvije generacije, ova dva istraživača, desile su se dramatične društvene ali i psihičke promjene koje je uslovila tehnika (ne samo tehnika ali ona je u fokusu ovog istraživanja). Samo prije tridesetak godina TV je bila rijetkost, značajne priredbe, sportske, političke ili filmove cijela mahala je pratila kod onih koji su imali to ”čudo” tehnike, danas svaki drugi stanovnik ove planete ima mobilni telefon a vrijeme ”utrošeno” dnevno na mobilni telefon, Internet i TV kod generacije koja je bila predmet istraživanja, dostiže nevjerovatnih 6 sati, ne rijetko i više. To praktično znači da se tehnika i ”pošiljaoci poruka” više od deset puta bave djecom nego njihovi roditelji, ili ”atraktivnije” nego njihovi nastavnici. Upravo o tome govori ovo istraživanje.

 

Dio istraživanja je obavljen od marta do maja a obavljen je u Švedkoj i Bosni. Dio zato što se istraživanje nastavlja, proširujući dob istraživanog uzorka, ali i geografski prostor istraživanja. Istraživačka pretpostavka je: da je kapitalistička produkcija, ali i globalizacija zasnovana na kapitalističkim nazorima uspješnije globalizira ”klonira” svijest i navike nove generacije nego što je to do sada pošlo bilo kojoj ideologiji ili religiji. Danas je individualna tehnička opremljenost učenika u Švedskoj, Bosni, Iranu ili Kini slična, ali tu nije kraj, idoli, snovi, čak i njihove vrijednostne orijentacije su skoro podudarne.

 

Koliko je stvar ovisnosti o tehnici ozbiljna ističe doktor Gerald Block, koji traži da se ovisnost o internetu uvrsti u listu bolesti.  U svojoj knjizi on piše: ”Pretjerano surfanje na internetu, igranje igrica ili posjećivanje pornografskih stranica ima klasične simptome promjena mentalnog sklopa kod stvorene ovisnosti”  (Knjiga, Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders).

 

U istoj knjizi čitamo i ovo da u Sjevernoj Koreji prosječni surfer ili igrač igara sjedi 23 sata sedmično za internetom, da je prošle godine 210 hiljada mladih u svijetu zatražilo ljekarsku pomoć zbog ovisnosti o internetu, da je u Kini 13,7 procenta mladih ovisno o internetu.

 

Cilj našeg istraživanja je bio doći do okvirna vremena međusobnog konzumiranja tehnike i anketiranih danas što bi moglo ukazivati i na globalan generacijski, odnosno svjetski problem. Trebalo je uočiti, eventualne razlike između dječaka i djevojčica, između istih generacija u Bosni i Švedskoj (u nastavku istraživanja Iranu i Kini) ali i različitih tehničkih pomagala (mobilni telefon, Internet i TV – DVD).

 

Interesovalo nas je, koliko to pristojnost i pravni okvir istraživanja dozvoljava, koji su sadržaji konzumiranja najfrekventniji.

 

Uzorak ovog istraživanja je bio po jedan razred osnovne i srednje škole

 

Ovdje prezentiramo rezultate ankete sprovedene u osnovnoj školi od 6-9 u Švedskoj, u gradu od 30 000 stanovnika i od d 6 – 8 razreda u osnovnoj školi i prvi razred gimnazije u Bosni, u gradu sa istim brojem stanovnika.

 

Metoda istraživanja:

 

Analiza sadržaja relevantne literature i dosadašnjih istraživanja dopunjavajući ih sopstvenom anketom.

 

Mobilni telefon:

 

Svi anketirani i jedne i druge sredine imaju mobilne telefone i to sličnih tehničkih mogućnost, konzumiranja najrazličitijih sadržaja (razgovor, SMS, MP3, Video, Igrice, MSN, kamera, radio, kalkulator).

SMS poruke su na prvom mjestu upotrebe (Matias 1642, Sara 1002 u mjesecu aprilu) na drugom mjestu je MP3, tek na trećem je razgovor, onda slijedi kamera, igrice, kalkulator.

72% anketiranih je dostupno 24 sata dnevno a prosječno vrijeme aktivne upotrebe sredstva je 1,5 sati u Bosni, 2 sata u Švedskoj.

 

Internet:

 

62% anketiranih u Švedskoj koristi Internet svaki dan, 20% 4 dana u sedmici, 12% tri dana, 6% najmanje 1 dan. Internet koriste dominantno kući, mada im je dostupan i u školi, biblioteci i na drugom mjestu.

U Bosni je 71% ispitanika odgovorilo da svaki dan koristi Internet, mada ga nemaju u školi.

98% ispitanika je odgovorilo da Internet koristi samo, bez mogućnosti pristupa roditelja.

Najčešći sadržaji koje koriste su: MSN/chat je najčešće rangiran sa 1 (najčešća upotreba), surfanje je na drugom mjestu, kod dječaka su igrice na trećem mjestu, kod djevojčica lunar (zatvoreni sistem komunikacije), na četvrtom mjestu su E-mail poruke na petom drugo (pretpostavljamo skidanje muzike, filmova…)

Vrijeme korištenja interneta se razlikuje u Bosni i Švedskoj, u Švedskoj je više od 3 sata, u Bosni manje od 1. Za pretpostaviti je da je u pitanju razlika u tehničkim riješenjima (modem i bredband). Dosta ispitanika navodi da štedi na korištenju modema (čitaj telefona).

 

TV i DVD

 

65% anketiranih u Bosni TV i DVD koristi sa porodicom dok je to rijetkost kod anketiranih u Švedskoj. (Pretpostavljamo da je i ovdje u pitanju socijalni momenat, uslovljenost prostorom i brojem TV aparata po domaćinstvu).

72% anketiranih u Bosni svakodnevno prati TV program duže od 1 sata (nismo pravili saku dužine praćenja). Kod švedskih ispitanika primjećujemo da praćenje TV programa prestaje biti društvena aktivnost tek 22% prati programe sa roditeljima, 25% sa prijateljima a 53% su usamljeni u praćenju TV programa ili gledanju filmova.

Filmovi su na prvom mjestu gledanja i kod jednih i drugih, zatim slijedi kod dječaka sport a djevojčica MTV, na trećem mjestu je ”nešto drugo” i na četvrtom obrazovne emisije.

Švedski ispitanici su u rubrici ”duže od jedan sat” upisivali 2-3 sata dnevno.

 

Ako saberemo ova vremena mobilni telefon plus Internet plus TV DVD, dobijemo čak više od 7 sati dnevnog konzumiranja kod švedskih ispitanika i više od 5 sati kod bosanskih (istina bosanski ispitanici su se ograničili na odgovor duže od 1 sat kod TV i dobar dio njih je uskraćen za pristup internetu tokom cijelog dana).

 

Umjesto zaključka:

 

I ako cilj ove prezentacije nije bio i da diskutira rezultate, to ostavljamo učenicima, roditeljima, vaspitačima i drugim zainteresovanim, ali istaknimo nekoliko upečatljivih i iritirajućih momenata.

 

a.     Bilo bi dobro analizirati dnevno odgojno bavljenje roditelja svojom djecom i svakako kvalitetom i sadržajem tog bavljenja, ali slobodni smo tvrditi da je ono desetak puta kraće od vremena koje se tehnika ”bavi njima”.

 

b.     Uočavamo da je kvalitet, atraktivnost i raznovrsnost sadržaja koje nudi tehnika danas mnogo raznovrsnija pa i izazovnija od sadržaja i načina koje nudi nastavnik za vrijeme svog časa. U samom procesu nastave posebno mobilni telefon je velika ”konkurencija” nastavniku ali i opasnost. Svaki, ama bas svaki, dio nastavnog procesa (i van nastavnih sadržaja i odnosa u školi i mimo nje) mogu biti dokumentovani (kamerom, foto aparatom, mikrofonom…) što nastavnike čini nesigurnim u njihovu radu. Nikad se ne zna koji dio komunikcije, kome i kako može biti prezentiran. To je jedan od razloga zašto nastavni proces prestaje biti atraktivan kao izazov i uhljebljenje širom svijeta.

 

c.      Podatak da 98% ispitanika Internet koristi samo govori nam da bilo ko, bilo kad i sa bilo kakvim namjerama može kontaktirati naše dijete, učenika u njegovoj sobi, bez obzira što smo i mi kući. (pedofili, manijaci, kriminalci, preprodavači, ucjenjivači…)

 

d.     Tehnička pomagala su se ubacila kao posrednici između ljudi i njihovih komuniciranja, čak i najintimnijih. To dalje znači da se kompletno društvo razbija na individue između kojih se tehnika javlja kao posrednik. Sigurno koračamo prema društvu usamljenih i izoliranih ljudi, kojima vlada tehnika. Interesantno je da je jedno istraživanje pokazala da se strah od gubljenja mobilnog telefona nalazi na samom vrhu strahova nove generacije.

 

e.      Ovim napomenama nikako ne želimo umanjiti dobru stranu tehnike, ali nad njenim vladanjem našim životima svakako se moramo zapitati i ponijeti težinu odgovornosti kao roditelji, vaspitači, odrasli i ozbiljni ljudi i staviti tehniku tamo gdje joj je mjesto, da koristi nama a ne mi njoj.