sevko

BiH u EU i NATO – to je životni cilj građana BiH


OTVORENI APEL STOTINU
bosanskohercegovačkih intelektualaca – univerzitetskih profesora. naučnika, književnika i umjetnika iz zemlje i dijaspore, za ubrzanu obnovu cjelovite, multietničke, funkcionalne, održive, prosperitetne i europske države jednakopravnih građana i ravnopravnih naroda demokratske Bosne i Hercegovine


Apel se upućuje članicama OUN, SAD, NATO, OSCE,
the European Union Countries, the  Council of Europe,
the Parliament of European Union, EU Commissioners,
OIC – the Organization of Islamic Conference, BRIC,

Sarajevo, 25. novembar / studeni 2010,
 Dan državnosti Bosne i Hercegovine

Dame i gospodo, Vaše ekscelencije,

Zabrinuti za sudbinu naše lijepe, ali napaćene domovine, molimo vas da, u ime temeljnih vrijednosti čovječanstva, učinite sve što je u vašoj moći da se obnovi i učvrsti demokratski, multietnički i multikulturalni karakter Bosne i Hercegovine, kao jedinstvene, održive, funkcionalne i prosperitetne europske države.

Dejtonsko-pariškim sporazumom (novembar-decembar 1995), pod pritiskom međunarodne zajednice, prekinut je rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995). Ta se činjenica neosporno mora cijeniti kao pozitivno dostignuće.

Nažalost, sva kasnija događanja pokazala su da je prekid ratnih operacija bio gotovo jedino pozitivno dostignuće tog sporazuma u odnosu na ponovnu uspostavu Bosne i Hercegovine kao funkcionalne demokratske države.

Neka od rješenja iz Dejtonsko-pariškog sporazuma, iznuđena imperativom zaustavljanja oružanog sukoba, nisu u skladu sa međunarodnim demokratskim standardima, i pokazala su se kao nepremostiva prepreka u svim aspektima reintegracije Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države ravnopravnih građana i naroda.

Dejtonsko-pariški sporazum promijenio je i ime naše države, isključivši iz naslova riječ “Republika” koja je, međutim, zadržana u nazivu jednog od entiteta.

Legalizovano je stanje uspostavljeno silom i genocidnom politikom i praksom snaga koje su osmislile, otpočele i vodile rat. Formirane su administrativne strukture kakve nemaju uporišta u našoj tradiciji, i koje nisu uobičajene u odnosu na standarde drugih višenacionalnih demokratskih država.

Entiteti uspostavljeni Dejtonsko-pariškim sporazumom uglavnom nisu ispoštovali dvije osnovne odredbe toga sporazuma - odredbu o privođenju pravdi i kažnjavanju odgovornih za počinjene zločine, i odredbu o povratku prognanih i izbjeglih u njihove domove.

Iz entitetskih struktura nisu odstranjene snage koje su osmislile, započele i vodile rat (onako kako je izvršena denacifikacija u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata), pa su one ostale politički aktivne i danas.

Onemogućavanjem povratka izbjeglih i prognanih promijenjena je nacionalna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine.

U takvim okolnostima zloupotrebljava se entitetsko glasanje, pa pozicija dezintegracionih nacionalističkih snaga postaje dominantna, dok se uloga demokratskih integrativnih elemenata bosanskohercegovačkog društva u potpunosti degradira i marginalizira. Na taj se način blokira svaka inicijativa da se, poboljšavanjem ustavnih rješenja ili na druge načine, ovakvo neodrživo stanje promijeni u smislu uspostavljanja istinskog, demokratskog, multietničkog i multikulturalnog društva, lišenog diskriminacije i aparthejda po nacionalnoj, vjerskoj, političkoj ili drugoj osnovi.
U prilog našoj konstataciji o neodrživosti ovakvog stanja govori ocjena Europskog suda za ljudska prava prema kojoj je ustavni sistem u Bosni i Hercegovini diskriminatorski i protivan

Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. I ta ocjena i sve druge pozitivne inicijative u cijelosti se ignorira.

Ozbiljni analitičari upozoravaju na teško stanje u svim segmentima života u Bosni i Hercegovini, bez obzira na entitetsku ili nacionalnu pripadnost građana. Zato su potrebne korjenite promjene.

Očigledno je kako sve upućuje na moguću novu agoniju žitelja Bosne i Hercegovine i moguće novo žarište nestabilnosti, kako u regiji tako i u međunarodnim razmjerama.

Unatoč svijesti da se mir i budućnost za Bosnu i Hercegovinu mora kreirati unutrašnjim snagama, mi smo duboko uvjereni da politička situacija u zemlji i sastav zastupnika izabranih na posljednjim izborima (3. oktobar / listopad 2010) nije takav da se bez značajne intervencije međunarodne zajednice mogu uspješno donositi bilo kakve vitalne odluke o potrebnim promjenama postojećeg nedemokratskog i oktroiranog ustava.

Najvažniji dokaz za ovu tvrdnju je činjenica da je taj isti oktroirani Ustav, koji predstavlja glavnu prepreku reintegraciji i funkcioniranju Države, usvojen u Daytonu (novembar 1995) pod neposrednim rukovođenjem međunarodne zajednice, koja i danas, sa svojim krupnim Bonskim ovlaštenjima, vrši kontrolu situacije u zemlji.

Dejtonski sporazum je potpisan bez znanja naših građana, i sve do danas još nije preveden sa engleskog na jezike kojim govore stanovnici Bosne i Hercegovine. Isto tako, ni legalno Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, države priznate od Ujedinjenih nacija (1992) koje je po važećem Ustavu Države jedino imalo pravo da donese „Odluku“ o potpisivanju Daytonskog sporazuma prije 15 godina, nikada nije donijelo takvu Odluku, a niti Parlamentarna skupština legalne Republike Bosne i Hercegovine.


Dame i gospodo, Vaše ekscelencije,

Slobodni smo uz ovaj “Otvoreni apel” izložiti Vam određena politička rješenja i ustavne principe uz koje, prema našem mišljenju, može otpočeti proces obnove cjelovite i jedinstvene, multietničke i multikulturalne, održive i funkcionalne europske države Bosne i Hercegovine.

Prvenstveno smatramo neophodnim osigurati:

1.       efikasnu zaštitu zajamčenih ljudskih prava i sloboda, uz garanciju  mogućnosti ostvarivanja istih na čitavom državnom teritoriju bez ikakvih izuzetaka i diskriminacija;

2.       instrumente za ostvarivanje kolektivnih nacionalnih prava jednako za sve  građane, sve narode i nacionalne manjine, te pravo na regionalnu i lokalnu samoupravu u skladu sa Europskom poveljom o ljudskim  pravima i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi;

3.       ostvarivanje procesa regionalne suradnje jednako prema svim susjedima,  bez ikakvog
nacionalnog predznaka i bez protekcionizma prema bilo kome (paralelne specijalne odnose entiteta i susjednih država rješavati kao regionalnu prekograničnu suradnju u duhu općeprihvaćene europske  prakse)


4.       uspostavljanje racionalne i efikasne organizacije državne vlasti na svim nivoima, u skladu sa uvriježenim standardima naprednih demokratskih država, koja će svoj legitimitet izvoditi isključivo iz državnog identiteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine kao države ravnopravnih naroda koji u njoj žive. Pravo nacionalnog veta treba zadržati samo u Domu naroda, koji treba da bude formiran kao istinska garancija ravnopravnosti svih naroda i nacionalnih manjina.

 5.      uvjete pod kojima će se intenzivirati i ubrzati procesi priključivanja Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama.

U prelaznom periodu, do donošenja novog Ustava Bosne i Hercegovine, moguće je vratiti pravnu snagu Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, prema kojem su održani prvi demokratski izbori (1990) i referendum o nezavisnosti (1992), ili makar one njegove odredbe koje garantiraju mogućnost ostvarivanja premisa citiranih od 1. do 5.


Ovo treba učiniti što prije, zato što posljednji ustav Republike Bosne i Hercegovine predstavlja i posljednje pravedno, pa prema tome i legitimno ustavno uređenje naše države. Dejtonski model ustava prevodi u ustavnu povelju jedan aneks međunarodnog mirovnog  ugovora koji ne odgovara standardu ustavotvornog akta. Tako se državnopravni status BiH pokazuje kao „ustavna država” koja nema legitimni ustav.


Po našem mišljenju, u novom Ustavu Bosne i Hercegovine, koji bi dobio europski karakter, trebalo bi ugraditi sljedeća osnovna načela:

1. Bosna i Hercegovina je država svih njenih građana i naroda: konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih kao nacionalnih manjina, koji u njoj žive. Bosna i Hercegovina je zasnovana na vladavini prava i socijalne pravde, na načelima participativne građanske demokratije, ljudskim i manjinskim pravima i slobodama, zaštiti čovjekove okoline, međunarodnoj suradnji i tržišnoj ekonomiji, kao i na pripadnosti europskim principima i društveno-historijskim vrijednostima;

2. izvorna suverenost pripada državi Bosni i Hercegovini i potiče isključivo od svih njenih građana i naroda. Nijedan državni organ, politička organizacija, grupa, pojedinac ili jedan od naroda, ekskluzivno ne može prisvojiti suverenitet ili dio izvornog suvereniteta države i uspostaviti vlast mimo izvornog suvereniteta;

3. pravni poredak je jedinstven. Uređenje vlasti počiva na podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Predstavnički dom vrši zakonodavnu vlast po principu demokratskog odlučivanja, u skladu sa odredbama Ustava. Dom naroda štiti vitalne kolektivne interese svih naroda i nacionalnih manjina podjednako, uz primjenu instrumentarija određenog Ustavom. Izvršnu vlast provodi vlada Bosne i Hercegovine, formirana prema principu kompetentnosti, te na način da odražava i nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine, (prema popisu iz 1991.g.). Sudska vlast je neovisna od političkih i bilo kojih drugih utjecaja;

 4. funkciju Predsjednika Države obavlja Predsjedništvo kojeg čine Predsjednik predsjedništva i tri člana. Predsjednik i tri člana Predsjedništva biraju se na četiri godine iz redova triju konstitutivnih naroda i iz redova ostalih naroda koji čine stanovništvo Bosne i Hercegovine, na općim izborima za cijelu državu, sa slobodnim pristupom aktivnom i pasivnom pravu glasa za sve građane.

5. kontrola državnih granica je u nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Jedino država Bosna i Hercegovina odlučuje o državljanstvu svojih stanovnika;

6. država Bosna i Hercegovina ima svoje oružane snage, svoju policiju i sigurnosne službe, a i niži nivoi vlasti imaju odgovarajuće policijske snage. Teritorija države Bosne i Hercegovine je nedjeljiva i nikakvim pravnim aktima ne može se dijeliti. Imovina naslijeđena 1991. godine, nakon razdruživanja od SFR Jugoslavije, je imovina države Bosne i Hercegovine.
7. vjerske zajednice su odvojene od države. Nijedna religija ne može se uspostaviti kao državna ili obavezna. Religijski praznici ne mogu biti praznici Države;

8. pred Ustavom i zakonom svi su jednaki. Svako ima pravo na jednaku zakonsku zaštitu bez diskriminacije. Pravo na život i imovinu je nepovredivo;

9. ekonomsko uređenje u Bosni i Hercegovini počiva na tržišnoj privredi, otvorenom i slobodnom tržištu, slobodi poduzetništva, samostalnosti privrednih subjekata i ravnopravnosti privatne i drugih oblika svojine. Bosna i Hercegovina je jedinstveno ekonomsko područje sa jedinstvenim tržištem roba, rada, kapitala i usluga;

10. spoljna politika počiva na opće priznatim principima i pravilima međunarodnog prava i pripada izvornoj suverenosti države;

11. odredbama Ustava, kojima se osiguravaju kolektivna nacionalna prava i pravo na regionalnu i lokalnu samoupravu, mora biti osigurana i zaštita od mogućih zloupotreba tih prava u smislu blokade Parlamenta i drugih državnih institucija, odnosno onemogućavanja funkcija države kao cjeline.

12. Odredbama Ustava onemogućiti segregaciju u obrazovanju i netrpeljivost prema drugima. Isto tako, obavezati državne organe na svim nivoima za modernu ulogu nauke, obrazovanja, kulture i umjetnosti i njihovo potrebno finansiranje po ugledu na europske razvijene zemlje radi blagostanja građana i njegovanja zajedništva.


Radi svega izloženog, zahtijevamo da se prije svih budućih razgovora i rasprava o ustavnim promjenama i novom Ustavu osnuje ustavni konvent, u koji će pored predstavnika političkih struktura ući ravnopravno i vanstranačke strukture, pa i naša (IA- 14).
Zakonom o pripremama novog Ustava i međunarodnoj arbitraži treba regulisati da u slučaju spornih pitanja odluku na ustavnom konventu treba, bez odlaganja,  prepustiti arbitraži, sastavljenoj od pravnih eksperata za ustavno pravo, koje će izabrati Upravni odbor PIC-a (Steering Board of PIC). Arbitraža treba da odlučuje na osnovu modernih europskih standarda za višenacionalne države, a ne na osnovu ratom nametnutih rješenja u Daytonskom sporazumu”.

Na završetku ovog „Otvorenog apela” pozivamo Vas i molimo da kao članovi parlamentarnih institucija, predsjednici država i premijeri vlada najmoćnijih demokratskih sila svijeta, ne dozvolite sada, u vremenu imperativnih promjena postojećeg i usvajanja novog bosanskohercegovačkog Ustava, da dosadašnje sveopšte zlo nad multietničkom Bosnom i Hercegovinom, iznutra i spolja, ima posljednju riječ !

(Kao dokaz da su potpisnici prihvatili „Otvoreni Apel”, čuvaju se u Uredništvu Inicijatora Apela u Sarajevu njihovi „ID” brojevi.  Inicijatori Apela, njih 14,  označeni su kao grupa
 (IA – 14). Oni su ovlašteni, u ime svih potpisnika, da potpišu Apel i prateća pisma):

S poštovanjem, bosanskohercegovački intelektualci iz zemlje i dijaspore, potpisnici Apela.


A /  P O T P I S I   I N I C I J A T O R A  „ A P E L A” ( I A - 14 )

G. Jakob Finci, dipl. jur.  Dopisni član BHAAAS – BH Američke Akademije za umjetnost i nauku; Predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, Ambasador Bosne i Hercegovine u Bernu, Švicarska


G. Jure Galić, Predsjednik Saveza antifašista i boraca narodno-oslobodilačkog rata, Sarajevo 
 
Doc. dr. Tarik Haverić, Univerzitetski nastavnik  za političke i pravne sisteme BiH, Univerzitet u Zenici

Prof. dr. Tomislav Išek, Profesor za modernu historiju BiH, Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli

G. Milorad Krunić, dipl. ecc., Predsjednik Srpskog kulturnog društva „Prosveta” Sarajevo. BiH

Prof. dr. fra Luka Markešić, Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV), Sarajevo, BiH


D. akademik Dejan Milošević, Istraživač atomskih procesa u atofizici i profesor na PMF Sarajevo


Prof. dr. Nedžad Mulabegović,, Predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Sarajevo, BiH



Prof. dr. Muris Osmanagić, Laureat najviše nagrade za nauku u bivšoj Jugoslaviji - AVNOJ-a za 1982.

Akademik profesor emeritus dr.  Branislava Peruničić, Podpredsjednik ANUBiH, Sarajevo, BiH

Akademik prof. dr. Vladimir Premec, sekretar odjeljenja humanističkih nauka, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Predsjednik
Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine

G. Sretko Radišić, dipl. ing. Predsjednik Srpskog građanskog vijeća (SGV), Zenica, BiH

Akademik Abdulah Šarčević , član, ANUBiH,  Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, BiH

Dipl. ing. Chem. Schlomo Bar Giyora (Vladimir) Zupkovic, Konsultant i stručni saradnik, Caduri Center Laboratories, Lower Galilee, Israel (Nazaret, Haifa, Ako i Tiberias), BH dijaspora, Izrael.




B / Podaci o potpisnicima „Otvorenog apela”

Izražavamo posebnu zahvalnost za prevod „Otvorenog apela“ i pratećih dokumenata na engleski jezik:

Ms. Sabini Gadžo, Mphil
Koordinatoru Fakulteta modernih jezika i Departmanu engleskog akademskog pisanja, Univerzitet: Sarajevska škola nauke i tehnologije (SSST), Sarajevo, BiH.



Prilog 1. : Multietnička mapa Bosne i Hercegovine prema popisu stanovništva (1991)

 
Statistički zavod Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1991.


04.02.2011.