sevko

Ševko Kadrić i Nura Haver

U petak je na ljetnoj književnoj pozornici u Sarajevu u okviru Sajma knjige na otvorenom, promoviran roman Ševke Kadrića "Luter i Orlović". "Ovo je druga godina kako na ovoj pozornici promoviramo nove romane Ševke Kadrića, prošle godine "Zaljubljen u sunce" koji govori o Lazaru Drljači i ove "Luter i Orlović" roman koji govori o poznatom reformatoru Martinu Luteru i manje poznatom Hamzi Orloviću. Moram priznati da sam juče do kasnih sati isčitavala roman i divila se priči, piscu ali i pitala zar je moguće da je uvijek sudbina Bosanca skoro ista, tragična. Drljača će u Rimu i Parizu slikati bolje od mnogih, uticati da jedan skulptor Modiljani postane slikar Modiljani, čije slike se danas prodaju po basnosnovnim cijenama dok se za Lazu skoro i ne zna. Ili Jedan Martin će promjeniti svijet i za njega svi znaju dok će Hamza sa svojim hamzevijama nestati u tamnicama oko Bosfora ili u samu Bosfora, ali za njih malo koji i Bosanac zna.
Ovih dana sam čitala roman i Enesa Karića koji se bavi istim likom, Hamzom Orlovićem ali u jednom drugom kontekstu, dali je to slučajno?

Kadrić: Nije slučajno, to znači da i Karić i ja mislimo da imamo da Bosanci pa i cijelo čovječanstvo ima ne malih problema i tražimo slamku spasa, ovog puta je vidimo u Hamzi i njegovu učenju. Vjerovatno drugačije ga vidimo ali je najvažnije da nas Hamza inspiriše.

Haver: Ko je zapravo Hamza Orlović?
Kadrić: Hamza je čovjek koji je u svom vremenu bio najučeniji čovjek u otomanskoj imperiji, hafiz, derviš, sufija ali se pitao ono što i Martin Luter: Ako su svi ljudi pred Bogom isti, crni i bijeli, muškarci i žene, mali i veliki, siromašni i bogati, Arapi i Bosanci... zašto ja Bosanac svom Bogu moram da se molim na arapskom jeziku koji ne razumijem?
To se pitao i Martin, ali je imao njemačku vlastelu na svojoj strani, preveo je Bibliju sa grčkog jezika na njemački i to označava prosvetiteljstvo Njemačke ali i cijele Evrope, Hamza je imao narod na svojoj strani ali ne i vlastelu, sultan mu je došao glave i njemu ali i onim akoji su ga slijedili. Ubijen je u Stambolu 6 juna 1573. godine.

Haver: Tvoji romani se doimaju vrlo angažiranim, misliš li da Martin i Hamza i danas šalju svoje poruke ovovremene?
Kadrić: Pisac ima privilegiju da svoje junake može zaodjenuti i svojim strahovima ali i željama. Ja sam zabrinut za ono što dolazi, pa i za život koji upravo živimo i u Bosni ali i u svojetu u cjelini. Kao što je jedan od učitelja Martinu govorio, Bog ima velikih problema, On treba mudre i hrabre, tako i danas čovječanstvo ima velikih problema, i danas nas jedino mudrost i hrabrost mogu spasiti, to bi možda bila ta ovovremena poruka onovremenih junaka, Martina i Hamze.